marelice
Katalog bolesti i štetnika » marelice
Šarka je vrtlarima poznata prvenstveno kao opasna virusna bolest šljive. No, njeni domaćini su i marelice, breskve, bademi, crni trn, crna trešnja, mahalebka i mirobalan. Na lišću marelice leptir se pojavljuje u obliku žutozelenih ili blijedozelenih crteža, pruga, prstenova ili pjega, koji su najizraženiji u prvoj polovici vegetacije. Na površini plodova marelice simptomi škarka mogu se uočiti neposredno prije njihovog sazrijevanja. Manifestiraju se relativno velikim bjelkastim crtežima i prstenovima. Ponekad su plodovi na mjestima tih pjega blago deformirani. Meso jako zaraženih plodova je vlaknasto, slabo sočno i bljutavog okusa. Vrlo tipično, skorbut se manifestira na košticama marelice u obliku bjelkastih kolutova, crteža i mrlja koje ostaju na njima i nakon sušenja. Na lišću breskve simptomi skorbuta se javljaju rjeđe, a očituju se žućenjem žila i deformacijom plojke lista. Simptomi na plodovima breskve slični su onima na marelicama, s tom razlikom što su zbog fine dlakavosti breskve manje uočljivi i postupno nestaju sazrijevanjem ploda. Šarka se širi i sadnim materijalom (oči, reznice, reznice) i kukcima. Glavni prijenosnici virusa su razne vrste lisnih uši štetnih za kamenjare.
Pepelnicu breskve uzrokuje gljiva Sphaerotheca pannosa var. persicae. Simptomi bolesti mogu se uočiti na mladom lišću, krajevima izdanaka i prije svega na plodovima u obliku guste bjelkaste mahune koja kasnije posmeđi. Jače zahvaćeni listovi otpadaju, pokožica ploda se sprži i plod se deformira. Pepelnica se širi za suhog i toplog vremena. Pojedine sorte breskvi i nektarina različito su osjetljive na bolest.
Monilioznu trulež marelice uzrokuje gljiva Monilia laxa koja je uzročnik i truleži koštičavog voća. Infekcija se javlja kada kišovito i hladno vrijeme potraje tijekom razdoblja petorenja stabala. Bolest se najčešće javlja na višnjama i marelicama, a posljednjih godina zabilježena je i na breskvama i šljivama. Unutar navedenih voćnih vrsta postoje značajne razlike u osjetljivosti sorti, pa se često događa da različite sorte posađene jedna do druge pokažu različit stupanj napada. Gljiva hibernira u tzv monilium mumije, plodovi iz kojih se u proljeće oslobađa ogroman broj spora.
Važna bolest je posmeđivanje lišća marelice koju uzrokuje gljivica Apiognomia erythrostoma. Napada lišće, mladice i plodove. Zaštita se provodi preventivno otprilike tjedan dana nakon cvatnje, a poželjno je prskanje ponoviti 2 do 3 puta nakon 7 do 14 dana.