Trešnje
Katalog bolesti i štetnika » Trešnje
Trešnjina voćna muha (Rhagoletis cerasi) je muha čije bjelkaste beznoge ličinke uzrokuju poznatu crvljivost plodova kasnijih sorti trešanja i višanja. Štetnik prezimljuje u stadiju kukuljice ispod trešnje i višnje, plitko u tlu. Glavno rojenje odraslih vijuga javlja se oko sredine svibnja. Otprilike 7 do 10 dana nakon parenja, ženke počinju polagati jaja u plod. Trešnjin moljac ima jednu generaciju godišnje.
To je bolest koju uzrokuje gljivica Clasterosporium carpophilum. Na lišću se očituje u obliku nekoliko milimetara velikih, oštro ograničenih smeđih pjega, koje kasnije otpadaju s lisne plojke, zbog čega se ova bolest naziva i pjegavost lišća. Ovakvu rupičastu šaru nalazimo i na lišću drugog koštičavog voća (šljive, trešnje, višnje, marelice). Drugi simptom klasterosporioze je mala pjegavost plodova, koja je često popraćena gliotokom. Uzročnik bolesti prezimljuje s konidijama kako u otpalom lišću tako i na kori drveća. U slučaju kišovitog vremena nakon pupanja stabala ove konidije proklijaju i zaraze lišće ili plodove trešnje.
Pjegavost lišća trešnje i višnje uzrokuje gljiva Blumeriella jaapii. U uvjetima Slovačke javlja se uglavnom u sjevernijim područjima koja su bogatija oborinama. U južnim krajevima javlja se samo u iznimno kišnim godinama. Vrlo često se pojavljuje u voćnim rasadnicima na mladim prirastima. Zahvaćeni listovi požute i često padaju već u srpnju. Prerano opadanje lišća nepovoljno utječe na sazrijevanje drva i povećava osjetljivost stabala na zimske mrazove.